Poljska preslica –(Equisetum arvense)
Ne moraju sve ljekovite biljke biti prelijepe cvjetnice poput lavande, niti neobična visoka stabla poput kamforovca. Postoje i neugledne biljke koje susrećemo u prirodi, a da možda niti ne pomislimo kako mogu biti iznimno ljekovite, a neke nam mogu pomoći čak i za ljepotu. Jedna od takvih biljaka je poljska preslica.
Osim zbog svoje starosti, ova biljka koja pripada u grupu papratnjača, poznata je i zbog dva životna oblika. Šetajući se prirodom u rano proljeće, možete zapaziti kako iz zemlje niče mala, smeđa neugledna biljka, s neobičnim vrhom koji poput primitivnog klasa nosi spore kojima se biljka razmnožava. Taj se smeđi oblik naziva fertilni (plodni) oblik. Kasnije, iz istog korijena niče prepoznatljiva zelena biljka koja ima funkciju da stvara hranjive tvari, ali ne i da se razmnožava. Stoga se taj zeleni oblik naziva sterilni oblik. Ljekovita je upravo ta sterilna, zelena biljka.
Njenu berbu prepustite ljudima koji biljke dobro poznaju, jer ju neiskusno oko može lako zamijeniti s njenom nimalo bezazlenom i prilično otrovnom sestrom (Equisetum palustre).
Ljekovito djelovanje
Tinktura poljske preslice. U tradicionalnoj fitoterapiji biljke sa silicijevim spojevima, poput plućnjaka (Pulmonaria officinalis) i preslice, koristile su se kod tuberkuloze. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća vjerovalo se da silicijevi spojevi pomažu imunološkoj obrani u plućima i regeneraciji oštećenog plućnog tkiva. Moderna fitoterapija smatra takvu upotrebu relativno zastarjelom i neopravdanom, premda postoji nemali broj opisanih slučajeva gdje su preslica i plućnjak pomogli kod plućnih bolesti.
S kliničkog aspekta, preslici je opravdana upotreba kod urinarnih tegoba, poput kroničnog i akutnog cistitisa (upale mokraćnog mjehura) te bubrežnih kamenaca. Danas također znamo da nisu samo silicijevi spojevi odgovorni za djelovanje, već i drugi ljekoviti spojevi, među kojima su i kemijski neobične kiseline poput ekvisetolične kiseline. Zanimljivo je to da biljka sadrži i vrlo male količine spoja nikotina, inače prisutnog u duhanu. No, ta je količina odveć mala da bi djelovala na organizam.
Preslica se koristi u tzv. drenažnim kurama kojima je cilj “ojačati” bubrege. Te kure traju obično 2-3 tjedna, a tijekom njih iskazuje se blagi diuretički učinak, tj. dolazi do pojačanja stvaranja urina. Ne dolazi do pojačanog lučenja kalija ili natrija, stoga se smiju provoditi i kod osoba koje zbog uzimanja lijekova (poput nekih lijekova za srce) moraju paziti da ne koriste čajeve koji djeluju na lučenje natrija ili kalija.
Preslica se u modernoj fitoterapiji često opisuje kaoremineralizacijska biljka, vraćajući elastičnost i čvrstoću kostima, kosi i noktima. Stoga se ona koristi i kod osteoporozete kod problema s krhkim i lomljivim noktima i kosom. Budući da je osteoporoza vrlo česta bolest današnjice, gotovo je nevjerojatno da je ovakva primjena preslice kod nas gotovo nepoznata. Isto je tako neobično da se u doba kada mnoge žene posežu za vrlo skupim kozmetičkim pripravcima za jačanje kose i noktiju, posve zaboravlja kako ljepota dolazi iznutra, te kako je važno pomoći organizmu tako da tkivo samo ojača svoju funkciju.
Vrsta pripravaka, poput tinktura, kapsula sa suhim ekstraktima i stabiliziranih vodenih pripravaka, od sada su dostupne na tržištu
Kako koristiti preslicu kod osteoporoze i krhkih noktiju i kose?
Pripravak koji je najdjelotvorniji je tinktura od preslice. Budući da se kod ovakvih tegoba koristi duže vrijeme, dovoljno je uzimati 10-15 kapi u u pola čaše vode tri puta dnevno između obroka. Uzima se mjesec dana, a potom se napravi pauza od tjedan dana, nakon koje se nastavi uzimati daljnjih mjesec dana.
Uz preslicu, ne smije se zaboraviti uzimati pripravke kalcija i drugih minerala te vitamine B kompleksa. Njihov unos najbolje je ostvariti uz kvalitetnu prehranu: vitamini B kompleksa nalaze se u neljuštenim žitaricama, a kalcij u biljnim namirnicama poput sezama i rogača. Mlijeko, pogotovo današnje industrijski obrađeno mlijeko, na žalost, nije najkvalitetnija namirnica za unos kalcija.
Treba li biti oprezan kod uporabe preslice?
U nekim fitoterapijskim knjigama kadšto se nađu upozorenja kako je preslica opasna za bubrege. Klinička fitoterapija to nije potvrdila, no ipak treba biti oprezan i ne koristiti dekokt preslice kod upala bubrega poput glomerulonefritisa. No, to vrijedi za gotovo sve biljke koje djeluju na bubrege. Treba biti oprezan i kod jako smanjenog kapaciteta rada bubrega pa u tom slučaju uvijek treba konzultirati stručnu osobu.
U nekim knjigama se također nađe podatak kako preslica uništava tiamin (vitamin B1) pa se zato ne bi smjela uzimati oralnim putem. Danas znamo da druge vrste preslica sadrže enzim tiaminazu koji uništava vitamin B1, ali to je opasnost samo za stoku i druge biljojede ukoliko se hrane velikim količinama raznih vrsta preslice. Stoga je preslica biljka koja je sigurna za upotrebu. Čak ni poslovično stroga Komisija E, zadužena od strane njemačke vlade da odobrava biljne lijekove, ne navodi opasnosti uzimanja poljske preslice.
Izvor:
Нема коментара:
Постави коментар