Bazga ili Sambucus dolazi od grčkog naziva sambyx, što je naziv za crvenu boju, na koju liči crveni sok plodova. Spada među najstarije i najljekovitije biljke naših krajeva i Evrope i neki njeni dijelovi su jestivi.
Stablo bazge raste tri do 10 metara u visinu, listopadno je drvo i kora je debela i svijetlosive boje. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene mekanom srži. Listovi su svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Cvjetovi su dvopolni, mirisni sastavljeni štici, bijele ili žućkaste boje. Cvjeta od aprila do juna. Iz cvjetova oprašivanjem nastaju plodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze u ljubičasto-crvenu, da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi su bobice veličine tri do šest mm sa po tri sjemenke i sadrže sočan crveni sok.
Staništa su joj šumske čistine, ivice šuma, uz puteve blizu naselja. Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu zemlju, a najlakši način razmnožavanja je korijenskim izdancima i poluzrelim reznicama ljeti. Često se sama zasijava sjemenom.
Kod starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila je za zaštitu od zlih sila, ali je bila i saveznica vještica. Vjerovalo se da je spaljivanje drveta bazge predznak smrti. Prema narodnom vjerovanju, bazga je povezana s podzemnim svijetom. Vjerovalo se da grančica bazge u džepu štiti od reume. Vino od bazginih bobica smatrano je vilinskim pićem i onaj ko bi ga popio, navodno je sticao moć da vidi vile i s njima komunicira.
Sadrži cijanogenetski heterozid sambunigrozid koji ima dosta jako antivirusno djelovanje, uzrokuje znojenje, zatim flavonski heterozid rutozid, eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan, holin i vitamin C. Kora i list sadrže i alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalijuma i natrijuma, a u plodovima jabučne kiseline.
Kora se sakuplja u proljeće ili u jesen, ima istu vrijednost kao i cvijet, bere se s debljih grana, upotrebljava se njen srednji, zeleni sloj. Prije upotrebe gornju kožicu treba sastrugati i baciti. Lišće se bere kad se potpuno razvije. Svježe stucane listove treba stavljati na bolna mjesta kao oblog. Lišće je djelotvorno kao oblog kod hemoroida. Cvjetovi se skupljaju potkraj proljeća, dok se nisu sasvim rascvjetali, jer kada se cvijet rasipa nije za upotrebu, takođe, kod sušenja cvijet ne smije promijeniti boju. Plodovi se beru u kasno ljeto. Od kore, plodova i cvjetova priprema se čaj, sirup i ekstrakt.
Bazga se uzgaja i kao ukrasno drvo, u obliku živica ili malih šumica. Služi kao diuretik, te kao laksativ, ali i kao diuretik i laksativ istovremeno. Bazga se pokazala kao dobra u liječenju i ublažavanju posljedica HIV-a, naročito plodovi crne bazge.
Vrste
Crvena bazga - Crvena bazga tjera snažno izdanke iz žila i panja. Češće se nalazi na čistinama, sječinama i šumskim požarištima, javlja se i u planinskim šumama, najčešće u pojasu miješane bukve i jele. Traži sunčane položaje iako dobro podnosi i zasjenu.
Crna bazga - Crna bazga je otporna na niske temperature, voli vlažna i humusna tla, duboka zemljišta bogata azotom. Susrećemo je u šikarama, živicama, na ivicama šuma, šumskim sječinama, a raste do 1.200 metara nadmorske visine.
Abdovina - Abdovinu nalazimo često u većim grupama na šumskim čistinama, uz puteve, živice bogate humusnim zemljištima. Raste do dva metra u visinu. Trajna je zeljasta biljka. Ima jako neugodan miris, a posebno cvjetovi, koji tjeraju insekte, gorkog je okusa, jedno korijen nema ni okus ni miris. Abdovinu ne smiju uzimati osobe sa žučnim komplikacijama, osobe slabog želuca i aktivnog čira na želucu.
Recepti
Čaj - Doza za spremanje čaja je otprilike 2,5 grama ili dvije čajne kašike na šolju vrele vode. Po mogućnosti, čaj piti vruć, više puta tokom dana. Čaj pospješuje znojenje i pojačava bronhijalnu sekreciju. Naročito je djelotvorna kod prehlada za pospješivanje pojačanog znojenja. Zaslađuje se medom.
Za liječenje konjunktivitisa - Koristi se pet dekagrama suvog bazginog cvijeta koji se potopi u hladnu vodu u i ostavi tako desetak minuta, zatim se postepeno zagrijava i kad prokuva, izmakne se i ostavi poklopljeno petnaestak minuta, a zatim procijedi. Na oči treba stavljati oblog od mlakog čaja.
Za preznojavanje - Kod visoke temperature dovoljan je i mlačan čaj od bazginog cvijeta jer sadrži materije koje pospješuju znojenje. Dvije čajne kašike cvijeta preliju se s 1/7 litre vrele vode, poklope i nakon desetak minuta procijedi i pije tokom dana gutljaj po gutljaj.
Tonik od bazginog cvijeta - Staviti dva kg šećera i dva narezana limuna u posudu s dva litra vode. Zagrijavati dok se šećer ne otopi, rashladiti i preliti preko 25 cvjetova. Pokriti sve i ostaviti da stoji dva dana, procijediti i razrijediti s vodom u omjeru 1:3.
Marmelada od bobica - Potrebno je dva kg koje treba zgnječiti ili bolje propasirati, te kuvati u malo vode uz dodatak pola kilograma šećera. Kada veći dio tekućine ispari, smjesu spremiti u tegle.
Pjenušavo vino - Potrebno je 20 velikih cvjetova bazge, 1,4 kg meda, 1/4 litre kvalitetnog vinskog sirćeta i tri na ploške narezana limuna, staviti u 15 litara vode. Sve zajedno ostaviti na suncu nekoliko dana. Nakon četvrtog dana trebalo bi da provrije. Tada se procijedi, a tekućina ne smije doći u dodir s metalom. Puni se u sterilizovane boce, koje treba poslagati uspravno u tamnim i hladnim prostorijama, a ponekad ih je potrebno nakratko otvoriti da bi se smanjio pritisak. Nakon, otprilike, 42 dana može se konzumirati.
Ulje - Kao kozmetičko sredstvo potrebno je 250 mml slatkog bademovog ulja koje se lagano zagrije ali ne smije prokuvati, dodaju se cvjetovi bazge te se sve zajedno, na sasvim laganoj vatri, ostavi otprilike pola sata. Nakon toga ulje procijediti i staviti u teglu. Koristi se za tijelo ili za kupanje, a kožu će učiniti glatkom.
Izvor:
Нема коментара:
Постави коментар