Bazga – čudo pokraj puta

Ljekovita biljka koja se koristi od davnina... Bazga (Sambucus) je listopadna biljka koja raste kao grm ili kao nisko drvo. Naraste 3-10 metara u visinu. Grane od bazge su šuplje i drvenaste, ispunjene mekanom srži, a listovi su svijetlozeleni i perjasti, jajasti i ušiljeni. Cvate od travnja do lipnja sitnim cijelim cvjetovima grupiranim u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini. Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa). U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima. Crvenu bazgu nalazimo na čistinama, šumskim požarištima, u planinskim šumama. Voli sunčane položaje iako dobro podnosi i sjenu. Crnu bazgu nalazimoo u šikarama, živicama, na rubovima šuma, do visine od 1200 mnv. Abdovinu nalazimo (često u većim skupinama) na šumskim čistinama, uz putove, živice bogate humoznim zemljištima. Raste do 2 metra u visinu. Cijela biljka ima jako neugodan miris, a posebno cvjetovi koji tjeraju insekte (uši, stjenice, muhe), gorkog je okusa, jedno korijen nema ni okus ni miris. Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova (veličine 3-6 mm) se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup. Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge. Ljekovite sastojke nalazimo u svim dijelovima biljke. Bazga sadrži cijanogenetski heterozid sambunigrozid, flavonski heterozid rutozid, eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan, holin i vitamin C u velikim količinama. Kora i list sadrže i alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u plodovima jabučne kiseline. Branje i upotreba Kora se sakuplja u proljeće ili ujesen, ima istu vrijednost kao i cvijet, a bere se s debljih grana. Upotrebljava se njezin srednji, zeleni sloj. Prije upotrebe gornja se kožica mora sastrugati i baciti. Lišće se bere nakon što se u potpunosti razvije. Svježe stučeni listovi stavljaju se na bolna mjesta kao oblog – osobito je djelotvoran kod hemeroida. Cvjetovi se sakupljaju potkraj proljeća dok se nisu posve rascvali (kada se cvijet rasipa nije upotrebljiv), a kod sušenja cvijet ne smije promijeniti boju. Cvjetove nije preporučljivo brati nakon kiše. Plodovi se beru u kasno ljeto. Od kore, plodova i cvjetova priprema se čaj, sirup i ekstrakt. Bazgu treba koristiti neposredno nakon što je ubrana. Cvjetovi se mogu sušiti obješeni na propuhu da ostanu prirodne bijeložute boje, a osušeni čuvati na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama do 12 mjeseci. Ako cvjetovi potamne, nisu upotrebljivi. Služi kao diuretik – sredstvo za pojačano izlučivanje urina, te kao laksativ (i kao diuretik i laksativ istovremeno). Bazga se pokazala dobra u liječenju i ublažavanju HIV-a (naročito plodovi crne bazge). Od minerala bazga sadrži kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar i selen. Od vitamina u značajnijim količinama sadrži vitamin C,tiamin, riboflavin , pantotensku kiselinu , vitamin B6 i vitamin A . Bazga sadrži i značajan udio vlakana. Istraživanja provedena posljednjih dvadeset godina potvrđuju brojna ljekovita svojstva bazge. Rezultati istraživanja upućuju da je ekstrakt bazge vrlo učinkovit kod liječenja gripe. Bazga pomaže u brzom oporavku, a bez neželjenih nuspojava. Važno je napomenuti da se u ispitivanjima koristi ekstrakt bazge, puno jača koncentracija sastojaka nego u prirodnom obliku. Zanimljivo je da se bazga po svojim antioksidativnim svojstvima nalazi ispred brusnice, borovnice, jagoda (i drugog bobičastog voća), zahvaljujući vitaminu C i raznovrsnim fitokemikalijama koje sadrži (antocijani, flavonoidi, terpeni i dr). Konzumacijom proizvoda od bazge potičemo imunitet. Čaj od bazge Čaj od bazge pospješuje znojenje i pojačava bronhijalnu sekreciju. Djelotvoran je kod prehlada (pospješuje pojačano znojenje). 2 čajne žličice cvijeta bazge preliti vrućom vodom. Ostaviti da malo odstoji, procijediti (zasladirti medom po želji) i piti dok je još vruć, više puta tijekom dana. Izvor: moja-putovanja.com