google analitika

17 децембар 2020

Rastavic - Preslica - Konjski rep

Rastavic je drevna i veoma otporna biljka. Bila je stanovnik karbonskih šuma pre 300 miliona godina u vreme dinosaurusa i opstala sve do danas odolevajuci raznoraznim klimatskim promenama. Mozda zbog toga sto ima sposobnost da iz zemlje apsorbuje retke minerale koji se slabo nalaze u drugim biljkama, medju kojima je silicijumski dioksid. Poznata je i pod nazivom preslica a zbog svog izgleda zovu je i konjski rep. Latinski naziv za rastavic je Equisetum arvense.



Rimski lekar Galen prepoznao je u rastavicu prirodni lek za bolesti mokracnih puteva (besike i bubrega), tuberkuloze, cira na zelucu i artritisa. Kineska medicina ga preporucuje kao sredstvo za suzbijanje groznice, gripa, dizenterije, hemoroida, infekcije oka (konjunktivitisa) i kao lek protiv nekih bolesti rožnjace.
Realno sadrzi dosta kremne kiseline i saponine, pa u novije vreme narodna medicina rastavic preporucuje kao diureticko sredstvo (za eliminisanje tecnosti iz organizma). Smatra se da je dobar lek u slucaju upale ili benignog povecanja prostate, a takode se koristi za brže izbacivanje sitnijih bubrežnih kamenaca. Pod idealnim uslovima može povecati intenzitet mokrenja oko 30% više nego što je uobicajeno. Upotrebljava se i za lecenje malokrvnosti, problema sa varenjem i zenskih problema (protiv belog pranja). Pomaze kod upale mokracnih kanala, gihta, edema.
Zatim, sadrzi silicijumsku kiselinu poznatu po izuzetno lekovitim karakteristikama. Silicijumske veze u rastavicu cine ovu biljku korisnom za oporavak kostiju u slucaju lomova. Podstice apsorpciju kalcijuma, tako da telo moze akumulirati vece kolicine ovog minerala, sto ce zatim koristiti za regeneraciju povredjenog kostanog tkiva. Iz istog razloga dobro ce doci starijim osobama radi sprecavanja i ublazavanja osteoporoze.
Može se uzimati interno radi zaustavljanja krvarenja na sluzokozi, za zaustavljanje teških menstrualnih krvarenja ili krvarenja hemoroida. Rastavic se takode može koristiti za ispiranje usta i grla u slucaju upale (recimo upala krajnika) ili krvarenja desni. Spolja se primenjuje kao oblog kod uganuca ili preloma, i za tretiranje rana i cireva na kozi, gnojnih upala zanoktica, fistula.
Zbog ovako sirokog spektra delovanja rastavic se svrstava u veoma lekovite biljke, iako sa poljoprivrednog stanovista spada u nepoželjan, otporan i žilav korov.
Caj od rastavica priprema se tako sto se jedna supena kasika sveze biljke ili jedna cajna kasika suve biljke prelije sa 2,5 dl kljucale vode, ostavi da odstoji od 15 do 30 minuta, procedi i pije, najbolje posle jela. Za oblog se moze pripremiti i jaca koncentracija caja.
Topla sedeca kupka od rastavica preporucuje se za izbacivanje peska i manjeg kamena iz bubrega ili besike. Pri tom se uporedo pije i topao caj od rastavica a mokraca se zadrzava duze nego obicno, da bi konacno bila izlucena pod vecim pritiskom. Ovaj metoda se ipak ne sme primenjivati ako je u pitanju veci kamen, da svojim prolaskom ne bi ostetio mokracne kanale.


08 март 2020

AGAR AGAR



AGAR AGAR je biljni želatin, tačnije pravi se od morskih crvenih algi. Ima višestruku primenu:
- u medicini se koristi za izradu kapsula za lekove i kao podloga za zasejavanje u mikrobiološkim laboratorijama kada radite mikro biološke analize na gljivice i bakterije.
- u laboratorijama za mikropropagaciju biljaka se takođe koristi kao podloga za razvoj / kloniranje biljaka (tu smo se sreli)
- u konditorskoj industriji, u različitim koncentracijama se koristi za zgušnjavanje smesa, jedan od primera je da se dobije žele koji je postojan na višim temperaturama
- u poslastičarstvu, za razne filove
- u zdravstvene svrhe, kao sredstvo za zaustavljanje dijareje, kao sredstvo za absorpciju šećera.

AGAR AGAR (zove se i piše se tako, duplo) je inače skup, plaćao sam ga 10 eura za 30 grama i bio zadovoljan rezultatima želiranja, koncentracija od 7 grama na litar tečnosti je davala postojanu želatinastu masu na 30 celzijusa (i više), ali nisam bio zadovoljan cenom (333 eur/kg). Dao sam se u potragu za jeftinijim AGAR AGAR-om, pa sam našao na još skuplje pakovanje (150eur za 400 grama - 375e/kg).
Zatim sam konačno našao nešto vrlo povoljno - AGAR AGAR firme SPM Stamenković iz Niša,


 na deklaraciji/kutiji je pisalo da sadrži maltodekstrin (sladni šećer), sredstvo za želiranje E-406 20%, te da je jedna kesica (10gr) dovoljna za 500 ml tečnosti. Pokušao sam da napravim podlogu za mikropropagaciju sa njim ali jednostavno - nije dobra koncentracija za to pa sam ga iskoristio za kolače.
Nakon toga, posle duge potrage, u Beogradu sam našao, AGAR AGAR Novosadske firme po ceni od oko 150 din za 15 grama sa deklaracijom da je čist AGAR AGAR, na žalozt to je čista prevara, i nakon sat vremena se nije sve rastopilo a u koncentraciji od 8 grama na litar kao rezultat se dobije masa koja je sve samo ne čvrst želatin a treba 7 grama na litar. Sumljivo mi je bilo čim sam ga sipao u vodu, voda se odmah zamutila.
Za razliku od ova dva proizvođača gde je u vidu svetlo braon praha , prvi - Italijanski AGAR AGAR je bio providan (prvi put kao trakice a drugi put seckan) a kada se rastopi u vodi i stegne, masa je bila čvrsta i beličasta.
Pronašao sam i proizvod firme Biošpaiz ali ga nije bilo na stanju kada sam bio u Beogradu pa ga nisam testirao, po slici mi deluje da je "pravi" za razliku od Novosadskog.

Postavlja se pitanje, dokle će se u našim prodavnicama prodavati sve i svašta, sumljivog kvaliteta i porekla? Dokle će se narod obmanjivati, da koristi nešto što je baš zdravo (AGAR AGAR) a uvaljivati mu ko zna šta? SPM Stamenković je bar napisao da je sastojak maltodekstrin (kukuruzni skrob) pa nema puno mesta za zabunu i obmanjivanje ako čitate deklaraciju, a šta sa onima koji to čine svesno (namerno) ili ni sami ne znaju šta pakuju i prodaju?

Inače AGAR AGAR je želatin sa 0 kalorija, vezuje šećer u probavnom traktu i sprečava da se apsorbuje u organizmu, oko 80% su vlakna, vezuje vodu i povećava volumen u crevima pa na taj način pruža osećaj sitosti

Autor
Zoran Petković