ZELENA SALATA

ZELENA SALATA ZA ZDRAVLJE I LEPOTU

Pravo poreklo današnje, gajene zelene salate nije tačno poznato. Smatra se da potiče od divlje, samonikle bodljikave salate, čija je pradomovina najverovatnije Sibir. Međutim, postoje podaci da se mnogo koristila već u doba Grka i Rimljana. Poznati grčki lekar Hipokrat je prepisivao zelenu salatu kao lek. Grčki istoričar Herodot pominje sveže isceđen sok salate kao prirodan lek.

Hranljiva vrednost

Zelena salata ima malu energetsku vrednost od svega 77,5 kJ ili 18,5 Cal, računato na 100 grama jestivog dela. Od svih sastojaka najviše ima vode, oko 95%. Količina osnovnih hranljivih sastojaka je relativno mala pa se zato preporučuje kod dijeta.

Od minerala najviše ima kalijuma, oko 218 mg, zatim fosfora 35 mg, kalcijuma 23 mg i magnezijuma 9,7 mg.

Od vitamina najviše ima vitamina C, i to u spoljnim listovima 36.1 mg, a u unutrašnjim 14,1 mg. Značajna je i količina karotina (Provitamina A) koja u proseku iznosi oko 0,94 mg. Vitamina E ima oko 0,5 mg.

Zelena salata za zdravlje i lepotu

Glavni nosilac lekovitih svojstava salate je laktukarijum, koji deluje trojako: analgetično, što znači da ublažava bolove, zatim sedativno, što znači da smanjuje ili smiruje nervnu razdražljivost i hipnotično što znači da izaziva san.

Pospešuje mokrenje: zelena salata ima diuretičko svojstvo,tj pospešuje mokrenje, a time i odstranjivanje suvišne vode iz organizma.

Antispazmolitično svojstvo: zbog čega se preporučuje u dijetoterapiji bolesti koje su praćenje grčevima, kao što su: astma, veliki kašalj, histerija i drugo.

Radioaktivna zaštita: prema pisanju nekih autora, sveži listovi i svež sok salate imaju zažtitno dejstvo od radioaktivnog zračenja, a istovremeno su i lek za lečenje posledica od ovakvog zračenja.

Za dobar san: Ako uveče umesto večere pojedete obilnu porciju zelene salate imaćete dobar san.

Odvar od zelene salate protiv kašlja, nervoze i nesanice: Potrebno je 80g svežih listova zelene salate i litar vode. Kuvajte zelenu salatu u vodi 15-25 minuta, procedite i zasladite. Pijte 3 šolje odvara dnevno, obavezno jednu pred spavanje.

Za naduvene oči i zubobolju: Poparite listove zelene salate pa ih nanesite na oči i otok će brzo splasnuti. Isti oblog se koristi i kod zubobolje.

Oblog za kontuzije i udarce: Poparite listove zelene salate ključalom vodom, iseckajte ih i dodajte malo maslinovog ulja. Oblog stavite na kontuzije, hematome i udarce.

 Zelena salata za lepotu

Losion za negu kože

Isecite listove zelene salate, stavite u posudu, prelijte vrelom vodom i ostavite da stoji pola sata. Sipajte zatim u mikser i mutite nekoliko minuta. Procedite kroz gazu i sipajte u flašicu.

Maska za suvu kožu

Skuvajte 3-4 lista zelene salate u vodi, zatim ih sitno iseckajte i stavite između dve gaze. Ostavite obloge na licu 20 minuta a zatim ispretite.

Maska od salate, žumanceta i badema za suvu kožu

Očistite jednu glavicu zelene salate, skinite spoljašnje listove i zadebljane nerve. Poparite listove ključalom vodom. Iseckajte i pomešajte sa mlevenim bademom i žumancetom.

Stavite masku na lice i ostavite da stoji 10 min. Isperite lice vodom (poželjno ružinom) zagrejanom nad parom.

 Za umornu kožu

Operite listove zelene salate, potopite ih u maslinovo ulje, poprskajte limunovim sokom i nanesite na lice. Preko stavite vlažnu gazu i ostavite da stoji 20 minuta. Isperite lice mlakom vodom.

Lasion protiv crvenila

Operite glavicu zelene salate, pa listove kuvajte u pola litra ključe vode na laganoj vatri. Treba samo da struji 1,5 sat. Procedite i koristite kao losion za lice i vrat. Losion smiruje crvenilo izazvano suncem ili vetrom i leči bubuljice.

Izvor

cajeviza.com

keywords: belo vino koren gavez božje drvce bozje božije božije vinsko sirće 

BOSILJAK

BOSILJAK-UMIRUJE ŽIVCE, LEČI ASTMU, ZAPALJENJE BUBREGA, OTVARA APETIT

BOSILjAK, misloćin, murtela (Ocimum basilicum L.) Apotekarske ime: Herba, Oleum Basilici Bosiljak se odgaja u vrtovima i loncima. To je vrlo razgranata biljka s jajasto-kopljastim listovima nasađen na peteljci. Cvetovi su beli, crvenkasti ili žućkasti – razvijeni u klasove gomilicama na kraju stabljike. Cela biljka veoma ugodno miriše. Cveta celo leto. Za vreme cvatnje bere se čitava biljka. Suši se u hladu na promajnom mestu i sprema u hermetički zatvorene limenke ili tegle da ne izgubi miris. Osim za lečenje upotrebljava se i kao mirođija u domaćinstvu. Upotreba u obliku čaja za sledeće bolesti: – kafena kašika prelije se sa dva decilitra ključale vode – umiruje živce, grčeve u želucu. uzima se i za lakše mokrenje. Taj lek tera turobne misli; leči astmu, zapaljenje bubrega, otvara apetit. Pojačava polni nagon; protiv nesvestice. Semenkama se leče mokraćni organi. U medicini bosiljak je koristan za probavu, krvotok i slično. Naliv bosiljka ima znatne digestivne osobine: poboljšava proces varenja i rastvaranja; deluje stimulativno na cirkulaciju krvi i pospešuje krvotok. Priprema se tako da se u jednu litru vode stavi 10-15 g lišća. To u vodi stoji pola do jedan sat. Esencija bosiljka daje se u dozama od 5 kapi na kocki šećera – posle jela. Koristi protiv nedostatka želudačnih sokova do kojih je došlo usled nervnog poremećaja. U belom vinu kuvan plod koristi kod tvrdokornog zatvora. Bosiljak sadrži eterično ulje s elementima cineola, tinola, lineola, engenola, kamfora.

Izvor:
cajeviza.com

KOPRIVA (Stinging Nettle)

Urtica dioica ( Linné) – Urticaceae- Koprivljanke

Drugi nazivi: žara, velika kopriva, pitoma kopriva, žegavica

Doktor herbalistike Vedran Hasanagic

To je još jedan, “dosadan” i svim poznat korov, ali zato najviših ljekovitih kvaliteta. I ne samo to: kopriva je jedna od najzdravijih biljki, koju treba upotrebljavati kada god je to moguće. Ima je svuda, tako da se može naći i na visokim planinama. Često raste u velikom mnoštvu na jednom mjestu. Kopriva je dvodomna, zeljasta biljka, visine do 150 centimetara, gusto pokrivena dlačicama koje žare. Cvjetovi su maleni, neugledni, sabrani u malo klupče. Uglavnom cvjeta od juna do početka jeseni. Kod ranije procvjetale plodovi sazrijevaju obično u julu. Za drogu se, obično i najčešće, prikupljaju mladi listovi s vrha stabljike (Folium Urticae), koje treba osuštiti na promahi, u tami. Miris droge je karakterističan, pomalo neugodan, isto kao i okus. Također se prikuplja i čitava biljka, neposredno prije cvjetanja ili na samom početku cvjetanja (Herba Urticae). U jesen se kopa korijen (Radix Urticae). Međutim, od svega je najbolje, u proljeće, kada se kopriva pojavi, prikupiti mlade listove i upotrebljavati ih svježe.

Nalazište biljke Jedan je od najraširenijih korova koji raste po svim našim krajevima. Posebno voli mjesta sa dosta azotnih jedinjenja, onda je krupna, sa tamnozelenim listovima.

Osnovni hemijski sastojci biljke Listovi koprive sadrže neke od najvažnijih vitamina, kao što su K, B2, C i karotinoida, organskih kiselina: galne, mravlje, pantotenske, sirćetne, maslačne. Ima mnogo mineralnih soli: željeza, mangana, magnezija, natrija, kalija i kalcija, zatim fosfora i kremene kiseline. Znatan je sadržaj hlorofila, acetil-holina i histamina. Posebno je važan sadržaj glikokinina i sličnih materija koje regulišu sadržaj šećera u krvi.

Svojstva biljke Kopriva je jedna od najboljih čuvara funkcije jetre, depurativ koji se primjenjuje kod žučnih kamenaca i žutice. Pored toga je hemostatik, diuretik, vazokonstriktor, tonik, astrigent, antianemik, antireumatik, galaktogen. Kao diuretik eliminiše iz organizma mokraćnu kiselinu.

Indikacije Insuficijencija jetre, holelitijaza, ikterus, hemoragije, hemofilije, anemija, rahitis, dermatoze, neprilike kod menstruacije, reumatizam, nefritis, čir na želucu i duodenumu i sl.

Način primjeneNajbolje je upotrijebiti sok iscijeđen iz svježe biljke. Evo kako se to radi: prikupiti otprilike kilogram mladih listova, staviti ih u hladnu, nešto zasoljenu vodu da odstoje 2-3 sata. Vodu zatim odliti i sol izaprati kroz nekoliko voda. Pustiti da dobro otkaplje, pa samljeti kroz mašinu za meso. Zatim iz samljevene koprive iscijediti sok, najbolje u sokovniku. Upotrebljava se 100 do 150 mililitara, 2 puta dnevno. Sirup od koprive pravi se na sljedeći način: 250 mililitara soka i 250 grama šećera lagano ukuhavati dok se ne dobije konzistencija sirupa. Uzima se 30 do 60 grama dnevno.

Mlade listove koprive prokuhati u toku od dvije do tri minute, a vodu u kojoj je kopriva kuhana, odasuti. Koprivu ostaviti da malo otkaplje pa najveći dio upotrijebiti za pripravljanje dodatka jelu, koji se sprema na potpuno isti način kao i spanać. Ostatak staviti u salatu ili u supu pri kraju kuhanja, što će sigurno poboljšati kvalitet, a stvara se i određeni vizuelni efekat.

Osušeni listovi koprive fino se melju, pa se zatim presuju u tablete koje se daju u prvome redu malokrvnoj djeci, ili djeci koja nisu rasla na majčinom mlijeku. Koprivu pripremljenu na razne načine, posebno trebaju uzmimati majke koje doje, a nemaju dovoljno mlijeka.

Salata sa koprivom: Skuhati ½ kg. krompira, oljuštiti i sjeći na ploške. Ovome dodati 185 grama pomiješane koprive, maslačka i dragušca u jednakim količinama. Isjeći 2 glavice luka na fine koturove i dodati salati. Posoli se, doda ulje i sirće, i sve dobro izmiješa.

Branje mlade koprive

Primjena u narodnoj mediciniKopriva služi kao preventivno sredstvo i hrana još iz doba starih Rimljana, koji su je, sasvim opravdano, neobično cijenili. U narodnoj medicini ne obraća se pažnja na fine botaničke razlike, jer sve vrste  i varijacije imaju ista ljekovita svojstva, te svojstvo da  „žare“. U starogermanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje, koji također žari i pali. U narodu se tvrdi da munja jako dobro poznaje koprivu, da izbjegava u nju udariti. Odatle vjerovatno i ona narodna „ Neće grom u koprive“. U nekim krajevima seljaci stavljaju koprivu u ognjište kada se približava nevrijeme, „da grom ne udari u kuću“. Kopriva se primjenjuje za liječenje šećerne bolesti, što je s obzirom na sadržaj glikokinina, opravdano. Ubraja se u najbolja sredstva za čišćenje krvi, pa se u proljeće upotrebljava kao proljetna kura u obliku soka, ili kao salata, odnosno dodatak jelima. Upotrebljava se za liječenje mokraćnih kanala, bolesno zadržavanje mokraće, protiv upale bubrega, vodene bolesti, stvaranja bubrežnog  i mokraćnog kamenca, odnosno pijeska, pospješuje stolicu, otklanja blijedoću, zaustavlja krvavljenja. Čaj od koprive upotrebljava se kod proljeva, bijelog pranja i krvavljenja iz hemoroida i prejakog krvavljenja kod menstruacije. Svježa kopriva služi za „žarenje“ mjesta na tijelu oboljelih od reumatizma, išijasa ili neuralgija. Kao i mnogo puta do sada naučna medicina je gotovo sve preuzela iz narodne. Oficijelna je prema: Brit. Herb.Pharm. (1983).

Recept za proju od koprive. Recept za supu od koprive.

Tekst pripremio Vedran Hasanagic MD. AM.

Izvor:

prirodnamedicina.com