Biljke koje smiruju pojačani rad crijeva, proljev i krvarenje
HRAST
Hrastovi su naročito u nižim predjelima, vrlo rasprostranjeni. Iz plodnih cvjetova nastaje suhi plod, žir. U svim se dijelovima hrasta nalaze veće ili manje količine treslovina. Najviše je treslovina u kori hrasta (Cortex Quercus sadrži i do 20 posto treslovina). Sabire se samo sa stabala starih 10 do 20 godina, bez pluta ili s plutom. Guli se redovito u proljeće. Najčešće se kora skida sa hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) ili kitnjaka (Quercus pétrea [Mattuschka] L.).
Prvi raste uglavnom u najnižim, plavnim predjelima, drugi raste u pretplaninskom pojasu, izvan dosega poplava. Kora se može skidati i s drugih naših hrastova, kao npr. sa sladuna (Qu. confería Kit), medunca (Qu. pubescens Willd.) itd.
Kao preparat koristi se i hrastov žir (Semen Quercus), koji sadrži i do 10 posto treslovina. Na hrastovima ćemo često naći i kuglaste izrasline, šiške (Gállaé), koje nastaju pod utjecajem uboda insekta šiškara. I u šiškama ima vrlo mnogo treslovina (ponekad i do 70 posto). Zato se šiške, kao i kora hrasta, koriste za dobivanje treslovina koje služe za štavljenje. (Što je štavljenje: http://www.saznajkako.tv/photo/1899/Kako+se+štavi+koža). Slično djelovanje imaju treslovine i na našu sluznicu, pa smanjuju izlučivanje i dovod krvi. Grlo se »steže«, a sluznica se smiruje i postaje otpornija. Zato i treslovine slove kao najbolja sredstva koja stežu, pa i zatvaraju i zaustavljaju krvarenje.
One djeluju i antiseptički. Mnogo se upotrebljavaju u proizvodnji sredstava za ispiranje usta i ždrijela, te za kupanje. Pržen žir, kao žirova kava, djeluje povoljno na slabu probavu, slabokrvnost, zaustavlja kronični i akutni proljev i prejaku menstruaciju.
PETOPRSTA,
srčenjak Petoprstom nazivamo više srodnih biljaka koje je dosta teško raspoznati. Pripadaju velikoj porodici ružičnjača (Rosaceae). Najsličnija je našoj jagodi, na koju neke petoprste i naliče (naročito oblikom lista). Sve su to trajne zeleni, vrlo često s povaljenom stabljikom i s vriježama. Listovi su razdijeljeni poput prsta na ruci, te su, kao i čitava biljka, više-manje dlakavi. Pravilni su i prostolatični cvjetovi žute boje. Najviše petoprsta ima na livadama i pašnjacima, u svijetlim šumama i šikarama. Podzemni dijelovi petoprsta razvijeni su u obliku dugog i jedva razgranatog podanka, koji je na prelomu žutocrvene boje. U podanku ima i do 20 posto treslovina. Zato se i upotrebljava (kao Rhizoma Tormentillae), kao i ostale biljke sa treslovinama, u prvom redu kao sredstvo koje zaustavlja krvarenje (iznutra, kao i na ranama izvana).
SRČENJAK, zmijinje mlijeko
Neugledna je biljka vlažnih livada. Ima svinut i kvrgav podanak smeđe boje, te dosta velike, široko jezičaste i prema vrhu ušiljene listove. Ružičasti se cvjetovi razvijaju u guste vršne klasove. I od ove se biljke koristi podanak (Rhizoma Bistortae), koji sadrži više od 20 posto treslovina. Mnogo se upotrebljava kao lijek koji steže, ublažuje upale (katar, proljev) i zaustavlja krvarenje (npr. krvarenje želučanog čira, krvarenje mjehura i bubrega i si.). Koristi se i u vodi za ispiranje ždrijela, kao i lijek za rane, čireve itd.
Slično se upotrebljava i srodna vodena biberka ili paprica (Polygonum hydropiper L.), koja raste na još vlažnijim mjestima, u jarcima i močvarama. Čitava je biljka paprenastog okusa. Sadrži i neke glikozidne tvari, pa treba biti oprezan: sok joj je vrlo žestok i pali sluznicu. Najviše se upotrebljava kao sredstvo protiv krvarenja pa i kod krvarenja klimakterijske prirode. Nije još objašnjeno njezino djelovanje.
JAGODA
Poznata je i vrlo rasprostranjena biljka, koja raste u šumama i šikarama, između grmova i na čistinama. Lako ju je prepoznati po crvenim i sočnim plodovima ugodna mirisa i okusa.
U ljekovite se svrhe Ubiru listovi jagode (Herba Fragariae in foliis), i to u vrijeme kad se razvijaju snježnobijeli cvjetovi. U lišću ima dosta treslovina. Samo ili s drugim biljkama, lišće je jagode vrlo podesno za priređivanje toplog napitka (kao domaći čaj). Osim toga ima i ljekovito djelovanje kao sredstvo koje steže, pospješuje izlučivanje mokraće i smiruje živce.
Uz čaj od jagoda, koji steže i zaustavlja proljev i krvarenja, mnogo se upotrebljava i lišće maline (Rubus idaeus L.), isto tako poznate šumske biljke od koje se najviše koriste vrlo sočni crveni plodovi. Čaj istog djelovanja možemo prirediti i od lišća raznih kupina (npr. Rubus fruticosus L.), koje naročito rastu u živicama i gromačama, uz puteve i drugdje u blizini naselja. I u njima ima mnogo treslovina.
BOROVNICA
I borovnica je šumska biljka koja raste poglavito na kiselom tlu u brdskim i pretplaninskim bjelogoričnim i cmogoričnim šumama. Razmnožava se i širi vrlo razvijenim i dugim podzemnim dijelovima. Zato i može gusto obrasti veće površine. Na niskim, u polugrmić zbijenim nadzemnim dijelovima razvijaju se sitni listići široko jajastog oblika. Plod joj je okruglasta i crno obojena bobica, koja je vrlo sočna i slatkasto kiselog okusa. Nastaje od obješenih zvončastih i blijedo ružičastih cvjetova.
Bobice su vrlo zdrave, jer uz ostale tvari sadrže i mnogo mineralnih tvari. Djeluju vrlo povoljno na probavu. Sok bobica navodno uništava i štetne klice. Napitak priređen od osušenih bobica (i u alkoholnim pićima) dobro je sredstvo za probavu. Posebno su ljekoviti listovi borovnice (Folium Myrtilli) koji pored glikozida arbutina sadrže još i nešto više treslovina. Lišće borovnice s uspjehom pomaže u liječenju proljeva, katara želuca, grčeva, kašlja, pa i šećerne bolesti. Iscjedak lišća narod upotrebljava za ispiranje usta kod upale sluznice.
USKOLISNA BOKVICA
Bokvice su i kod nas vrlo rasprostranjene biljke. Ima ih na travnjacima, livadama i pašnjacima, no ipak najviše u blizini naselja. To posebno vrijedi za uskolisni i velikolisni trputac (potoniji je Plantago major L.), koji se mogu smatrati i najčešćim korovima. Raspoznaju se po uskim ili širokim listovima koji prave ružicu u dnu bezlisne stabljike. Uspravna i nerazgrađena stabljika završava se klasom zbijenih, neuglednih cvjetova.
Bokvica se u narodnoj medicini veoma mnogo upotrebljava. Za liječenje se najviše koriste listovi (Folium Plantaginis lanceolatae), manje cijela biljka. Listovi nemaju izrazitog mirisa, ali im je okus pomalo gorak i trpak od gorkih tvari (glikozidnog karaktera) i treslovina. Baš zato se trpuci najviše i koriste kao sredstvo koje zaustavlja proljev i krvarenje (na površini i u unutrašnjosti tijela), a liječi i razne upale jer pospješuje izlučivanje sluzi.
Čaj od trpuca liječi i neke bolesti dišnih organa (kašalj). Pomaže i kod nenormalne menstruacije. Naročito je rasprostranjena upotreba svježeg lišća trpuca (ili zgnječenog u kašu) kao melem za čireve i rane. Svježim sokom narod liječi i katar očiju (crvenilo sluznice oka).
Ima još mnogo naših biljaka koje se mogu iskoristiti kod bolesti želuca i crijeva. Tako se za liječenje proljeva i krvarenja mnogo upotrebljava i turica, petrovač ili ranjenik (Agrimonia eupatoria L.), dosta visoka i razgranata livadna biljka. Ima duge peraste listove i sitne žute cvjetove. Upotrebljava se čitava biljka (Herba Agrimoniae). Sadrži gorkih tvari, treslovina i nešto eteričnog ulja. Najviše se upotrebljava za liječenje rana (odatle joj i narodni naziv ranjenik), ali i kao sredstvo za liječenje proljeva i unutrašnjeg krvarenja.
Od domaćih biljaka najviše treslovina sadrži lišće grma ruja
Kao bogato razgranat, često i povaljen grm, ruj raste na suhim, sunčanim i vapnenačkim obroncima. Ima široke jajaste i prilično velike listove. Neugledni se cvjetovi razvijaju u gusto razgranatim i velikim cvatovima. Lišće ruja sadrži i više od 30 posto treslovina, pa se zato uglavnom i koristi kao sirovina za dobivanje treslovina. Mirišljive listove ruja narod upotrebljava i kao lijek koji steže i zaustavlja krvarenje. Treslovina se, napokon, nalazi i u nekim plodovima, koji su zato trpkog okusa. Takvi se plodovi i upotrebljavaju kao sredstvo koje steže (zaustavlja proljev i krvarenje).
Pogotovu se u tu svrhu mnogo služimo mesnatim plodom rogača
U zemljama oko Sredozemnog mora, pa tako i kod nas duž čitavog Primorja rogač raste kao zimzeleno drvo. Lišće mu je kožnato, zimzeleno i rasperano. Koristimo plod rogača, koji je zapravo tamnosmeđa, do 20 cm duga i prilično široka mahuna. Plod je mesnat i sladak, iako trpkog okusa. Sadrži mnogo šećera i treslovina. Plodovi stežu, pa se zato i mogu upotrijebiti kao sredstvo za zaustavljanje proljeva. No plod rogača najviše se ipak upotrebljava u liječenju plućnih bolesti.
U skupinu plodova koji stežu moramo uvrstiti još i mušmulu, zatim plodove vrsta roda Diospyros (npr. kaki jabuka, D. kaki L.) koje se i kod nas ponegdje uzgajaju i trnina (Prunus spinosa L.) ima vrlo trpke plodove koje narod koristi u liječenju proljeva i unutrašnjeg krvarenja. Liječenju unutrašnjih krvarenja služi i gavez (Symphytum officinale, L.). U njegovu korijenu ima mnogo sluzi i treslovine. Zato se ta droga i može koristili kao sredstvo koje steže i s uspjehom zaustavlja krvarenje. Slično se upotrebljava i korijen pasjeg jezika (Cynoglossum officinale L.). Napokon, i kora vrbe (Cortex Salicis) može poslužiti istoj svrsi. Kod čestih proljeva daje se rižina kaša koja je priređena duljim kuhanjem riže u mlijeku.
Izvor:
Нема коментара:
Постави коментар