BILJKE KOJE POSPJEŠUJU ISKAŠLJAVANJE - KAKO SE LAKO IZLIJEČITI

Biljke koje pospješuju iskašljavanje - sezona je gripa, općenito kašlja, evo kako se lako izliječiti.

JAGORČEVINA

Jedna je od prvih proljetnih biljaka koja se javlja u velikom broju na travnjacima, ali i u šumama. Ističe se brojnim i gotovo sjedećim cjevastim cvjetovima žute boje. Mladi su joj listovi duguljasto zaobljeni, mrežasto naborani i svinuti prema natrag. Kod nas rastu i druge vrste jaglaca ili jagorčevina, koje narod označava najčešće istim imenom. Od gornje se vrste uglavnom razlikuju tamnije ili svjetlije obojenim cvjetovima koji su smješteni u cvatu na vrhu uspravne i produžene stabljike bez listova. Postoje medu njima razlike i u obliku lista koji su svi smješteni u ružici pri dnu cvjetne stabljike.

ZA LIJEČENJE se koriste svi žuto obojeni jaglaci. U tu se svrhu ubiru i cvjetovi i podzemni dijelovi. Cvjetovi, ubrani sa caškom ili bez nje, blaga su i ugodna mirisa. U njima ima i saponinskih tvari, iako znatno manje nego u podanku s korijenjem (Rhizoma Primulae cum rodice), koji se kopaju u proljeće. Podzemni su dijelovi gorki i trpki. Oba se preparata upotrebljavaju najviše kao lijek za kašalj. Međutim, narod se tim preparatima služi i kod bolesti bubrega, mokraćnog mjehura, srca i sl.

SLADIČ, SLATKI KORIJEN

Raste kod nas samo na nekim mjestima, kao npr. na obalnom pojasu, te na širem području Save i Dunava, gdje se naseljuje na pjeskovitom i neobrađenom tlu uz putove i plotove, u šikarama i na travnjacima. Trajna je i dosta velika zeljasta biljka. U tlu razvija debeli podanak s dugim i debelim vretenastim korijenom i s još dužim podzemnim vriježama. Nadzemna je stabljika uspravna, razgranata i s neparno perastim i dugim listovima. Ljubičasti i leptirnasti cvjetovi su zbijeni u gustim cvatovima koji su nasađeni na dugim stapkama. I brojne su mahune zbijene u gustim nakupinama. Na površini su gole ili žljezdasto dlakave.

ZA LIJEČENJE se upotrebljavaju podzemni dijelovi (korijen s vriježama ili bez njih, Radix Glycyrrhizae), koji se prije sušenja moraju oguliti. Osušeni preparat je žućkaste boje i vrlo slatka okusa. Slatkoća mu potječe od naročite saponinske tvari (glicirizin) i od šećera. Sadrži i gorkih tvari. Najviše se upotrebljava kod prehlade i suhog kašlja, pa je poznata kao lijek kod bolesti pluća, katara dišnih putova i promuklosti, bolesti želuca, jetara, bubrega i mokraćnog mjehura. Djeluje i kao blago sredstvo za čišćenje, naročito uz uporabu drugih preparata. Služi i kao dodatak raznim slasticama (kao »crni šećer«) koje se uzimaju kod kašlja i prehlade. Primjenjuje se u čajnim mješavinama, u obliku sirupa, praha i sl. Upotrebljava se najčešće u obliku sušena ekstrakta.

SAPUNIKA, SAPUNJAČA

Raste u nizinskim šumama, medu vrbama i u živicama, na obalama rijeka, kao i općenito na vlažnim mjestima. Podzemnim se vriježama vrlo intenzivno razmnožava, pa raste i u velikom broju primjeraka koji se u vrijeme cvjetanja ističu pravilno građenim i ružicastim ili bijelim cvjetovima. Stabljika ove trajne zeleni može narasti i preko 70 cm. Listovi su joj usko ovalni i postepeno suženi prema vrhu. Sadrži obilje saponinskih tvari.

ZA LIJEČENJE se ubire korijen s dijelom podzemne stabljike (Radix Saponariae ru-brae). Kopa se redovito ujesen, i to od starijih biljaka. Suši se na povišenoj toplini. Sadrži i do pet posto saponina. Služi uglavnom kao lijek od prehlade. Pomaže u iskašljavanju. Može biti i otrovna.

TIMIJAN

Za razliku od ostalih vrsta roda Thymus, koje rastu kod nas kao samonikle i vrlo česte biljke, timijan je poznat samo kao vrtna biljka. On se i svojim izgledom razlikuje od srodnih vrsta: razvija se u obliku zbijenog i čvrstog polugrma, na kojem su svi prizemni dijelovi odrvenjeli. Listovi su mu duguljasto jajastog oblika, gotovo uski i na rubovima izrazito svinuti. Gusto su posuti uljenicama. Svijetlocrveni usnati cvjetovi nastaju u zbijenim i nešto produženim cvatovima.
Čitava biljka ima vrlo intenzivan miris zbog obilja eteričnog ulja (Oleum Thymi). Pored ulja, u zeljastim dijelovima timijana ima još i saponinskih tvari, zatim gorkih tvari, treslovina itd. Mlade grančice s listovima i cvjetovima (Herba Thymi) upotrebljavaju se i ZA LIJEČENJE i za dobivanje timijanova ulja. U preparatu je najaktivnije eterično ulje s timolom, koji ima izrazita baktericidna i fungicidna svojstva. Zbog toga timijanovo ulje i djeluje antiseptički, pa može poslužiti za dezinfekciju crijeva i kao sredstvo protiv crijevnih nametnika. No u vecim dozama može biti štetno, pa čak i otrovno. Kao lijek, timijan služi prvenstveno kao sredstvo za iskašljavanje. Zato se njime i liječe razne bolesti dišnih organa (naročito kod hripavca). Primjenjuje se kao oparak, iscjedak, ulje, mast i sl. Upotrebljava se još i kao lijek u bolestima probavnih organa, bubrega, mokracnog mjehura, kod menstruacijskih smetnji itd. Ulje se koristi i u kozmetičke svrbe. Slično djelovanje imaju i druge vrste ovog roda, poznate pod imenom majčina dušica.

KRSTUŠAC KRESTUŠAK, MOMČIĆ

Krstušcima označujemo niske i dosta nježne trajne zeleni, koje na uspravnim i poleglim stabljikama nose uske listove i prema vrhu u klas okupljene leptirnaste cvjetove modre ili ljubičaste (gotovo crvene) boje. Najviše ih nalazimo na brdskim livadama i pašnjacima. Ima ih

ZA LIJEČENJE se uzimaju čitave biljke, zajedno s korijenjem. Sadrže više ili manje saponinskih tvari, pa se zbog toga i upotrebljavaju kao sredstvo za iskašljavanje (kaoekspektorans).

LJUBICA

Ljubice se u nas javljaju u više vrsta i odlika. Ima ih svagdje, no najčešće ipak u živicama, svijetlim šumama i na svakovrsnim travnjacima. Najčešća je ona s okruglastim i srcolikim listovima i modrim, mirisnim cvjetovima. Trajna je biljka, koja se razmnožava i vriježama. Koriste se svi dijelovi ljubice, no najviše ipak samo cvjetovi (Flos Violarum). Od cvjetova se radi sirup koji služi kao lijek protiv kašlja (i kod djece). I ovdje su glikozidne tvari, odnosno saponini, prvenstveno aktivni u primjeni ljubice kao lijeka kod prehlade s kašljem.

PISKAVICA, GRČKO SJEME

Pripada skupini najstarijih ljekovitih biljaka. I danas se mnogo uzgaja u zemljama oko Sredozemnog mora. Ima je tu i tamo i u našim vrtovima, a raste dosta često i u prirodi kao poludivlja biljka. U tom je obliku rasprostranjena i u našim primorskim krajevima. Piskavica je jednogodišnja i više od pola metra visoka biljka jakog i prodornog mirisa. Listovi su joj trodjelni, a pojedinačni leptirnasti cvjetovi žute boje. U dugim mahunama nalazi se mnogo splošteno jajastih, žutosmedih ili smeđecrvenkastih i hrapavih sjemenki.

ZA LIJEK se uzimaju osušene i vrlo tvrde sjemenke (Semen Foeni graeci) koji su se mnogo upotrebljavali i za hranu, zatim u veterinarskoj medicini, te kao sredstvo kod vjerskih obreda. U sjemenkama ima raznih tvari, kao npr. alkaloida trigonelina, zatim eteričnog ulja, masnog ulja, gorkih tvari, saponina, treslovina, sluzi, smole, holesterina itd. Ovim se preparatom liječe kašalj, bolesti želuca, pluća, cireva itd. Raznolikom sadržinom sjemenke piskavice utjecu vrlo povoljno na citavu izmjenu tvari u organizmu. Sjeme piskavice može se dobiti i u apoteci. Primjenjuje se na razne načine. Za vanjsku upotrebu sjemenke piskavice najviše se upotrebljavaju u prahu (kao kaša).

Izvor:

www.kako.hr